Osnove programiranja NC i CNC glodalica
Nivoi upravljanja
- NC – numeričko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu bušača/čitača trake (sa potrebnom elektronikom) i informacijama u vidu redova izbušenih nizova otvora na pokretnoj traci – nosaču informacija),
- CNC – računarsko numeričko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu računara i upravljačkim informacijama u vidu digitalnih (analognih) vrednosti napona (logičke nule – 0V i jedinice – najčešće 3V ili 5V) i nosioca informacija u vidu magnetnog diska ili drugog oblika trajne memorije),
- DNC – direktno numeričko upravljanje (upravljanje sa UJ koja kontroliše i reguliše rad više NC/CNC mašina, kod koje zadatak UJ nije samo sprovođenje upravljačkih informacija već i njihova sinhronizacija na više pojedinačnih obradnih sistema),
- AC – adaptivno upravljanje (upravljanje sa korekcijom registrovanih vrednosti poremećaja – npr. prekoračenjem temperature rezanja u zoni rezanja UJ koriguje režime obrade, ili pušta drugi oblik SHP-a u zonu rezanja sve dok se temperatura ne zadrži u zadatim granicama optimalnosti i sl.).
![Picture](/uploads/1/0/9/7/10971967/3952327.jpg?552)
Struktura NC/CNC mašine
Karakteristične tačke NC/CNC glodalica
Referentna tačka – Ishodište uspostavljanja relacije tipa predmet obrade – alat – mašinska nula. Referentna tačka je najčešće definisana krajnjim položajem klizača po upravljanim osama (u tom položaju mašina nam na DRO-u daje koordinate R tačke u svom koordinatnom prostoru). Ukoliko mašina ne poseduje mikroprekidače (senzore dodira) programer mora predvideti proizvoljnu tačku u koordinatnom prostoru mašine kao osnovnu ishodišnu tačku za dalju obradu – HOME poziciju. Ona u tom slučaju predstavlja zamenu za tačku M (tačka M i R se tako poklapaju),
|
Nulta tačka predmeta obrade – Tačka na predmetu obrade čiji položaj definiše programer-tehnolog. Ova tačka je najbitnija za matematičko opisivanje kretanja alata u odnosu na predmet obrade. Njen položaj se UJ zadaje merenjem pripremka i njegovim lociranjem u odnosu na odabranu tačku steznog pribora i naknadnim premeštanjem koordinatnog sistema iz referentne tačke R u tačku na steznom priboru, pa zatim u tačku W. Jednostavniji način je da se direktnim tangiranjem predmeta obrade sa alatom uspostavi lokacija ove tačke i važna relacijska veza neophodna za tačnu obradu (položaj alata u odnosu na W se obavezno mora uneti u UJ),
|
Kontrolna tačka alata – Tačka u podnožju steznog pribora alata. Predstavlja osnovu za definisanje startne tačke alata (teorijskog vrha alata) unosom izmerenih dimenzija dužina (visina) i prečnika (širina) alata. U praktičnim primerima u kojima se tangiranjem PO sa prvim alatom uspostavi relacijska veza, vrh prvog alata se uzima za kontrolnu tačku (poklapa se sa startnom tačkom alata), a korekcije drugih alata su samo razlike dužina u odnosu na prvi alat (korekcije 2, 3 i ostalih alata se unose u tablicu alata UJ, a utvrđuju se neposrednim tangiranjem radnog predmeta)
|
Tehlološka dokumentacija
-Plan operacija i zahvata
-Plan stezanja predmeta obrade
-Plan alata
-Plan reuanja
-Programski list
-Plan operacija i zahvata
-Plan stezanja predmeta obrade
-Plan alata
-Plan reuanja
-Programski list
G i M funkcije
G funkcije – glavne funkcije koje opredeljuju kinematiku i geometriju obrade
(linearna i kružna kretanja, Offset-i, izbor sistema mera, apsolutni ili relativni unos koordinata...)
M funkcije – pomoćne funkcije koje opredeljuju tehnološku i upravljačko-izvršnu stranu programiranja CNC obrade
(uključivanje obrtanja glavnog vretena, programska pauza, stop, premotavanje programa, uključivanje SHP-a, poziv izmene alata...).
G funkcije
G00 Brzi hod sa linearnom interpolacijom. (Pozicioniranje)
G01 Radni hod sa linearnom interpolacijom.
G02 Kružna interpolacija u smeru skazaljke na satu (CW).
G03 Kružna interpolacija u smeru suprotnom skazaljci na satu (CCW).
G04 Zadržavanje u mestu
G17 Izbor XY ravni kružne interpolacije.
G18 Izbor ZX ravni kružne interpolacije.
G19 Izbor YZ ravni kružne interpolacije.
G40 Opoziv korekcije radijusa alata.
G41 Kompenzacija radijusa alata levo od konture u pravcu kretanja.
G42 Kompenzacija radijusa alata desno od konture u pravcu kretanja.
G43 Poziv dužinske korekcije alata kompenzacija u plusu.
G44 Poziv dužinske korekcije alata kompenzacija u minusu.
G49 Opoziv korekcije dužine alata
G54 Aktivan koordinatni sistem mašine
G55 Poziv nulte tačke na radnom predmetu 1
G56 Poziv nulte tačke na radnom predmetu 2
G57 Poziv nulte tačke na radnom predmetu 3
G58 Poziv nulte tačke na radnom predmetu 4
G59 Poziv nulte tačke na radnom predmetu 5
G70 Sistem mera u inčima.
G71 Metrički sistem.
G80 Opoziv fiksnog ciklus obrade rupa i otvora.
G81 Ciklus bušenje i zabušivanja rupa i otvora na malim dubinama.
G82 Ciklus upuštanja (bušenja sa zadrškom na dnu).
G83 Ciklus dubokog bušenje sa izvlačenjem strugotine.
G84 Ciklus urezivanja desnog navoja, ureznikom.
G85 Ciklus razvrtanja.
G86 Ciklus prostrugivanja sa zadrškom vretena na dnu.
G87 Ciklus prostrugivanja unazad.
G88 Ciklus prostrugivanja sa ručnim izvlačenjem alata.
G89 Ciklus razvrtanja stepenastog otvora.
G90 Apsolutni sistem mera.
G91 Relativni sistem mera.
G98 Početni nivo povratak u fiksnom ciklusu režimu
G99 R nivo povratak u fiksnom ciklusu režimu.
M funkcije
M00 Program stop glavno vreteno radi.
M01 M01 Opcioni stop
M02 Kraj programa (ostajanje na kraju programa).
M03 Start glavnog vretena, u smeru skazaljke na satu (CW).
M04 Start glavnog vretena, u smeru suprotnom smeru skazaljke na satu (CCW).
M05 Zaustavljanje glavnog vretena.
M06 Automatska izmena alata kada postoji magacin alata na mašini.
M08 Uključivanje pumpe sa sredstvom za hlađenje (SHP).
M09 Isključivanje pumpe sa sredstvom za hlađenje (SHP).
M19 Orijentacija vretena u fiksnu poziciju.
M30 Kraj glavnog programa (vraćanje na početak programa).
M98 Poziv podprograma.
M99 Kraj podprograma.